Nepasterizirani svježi sir - uradi sam!

Sve koristi svježeg sira

Svakoga dana sve je jasnije da procesuirane namirnice često više štete nego koriste. Zbunjeni proizvodima koji nas bombardiraju iz reklamnih poruka, zaboravljamo da su još naše bake znale kako jednostavnim načinima priskrbiti obilje hranjivih sastojaka u svojoj prehrani. Jedna od takvih skromnih namirnica jest svježi sir. Za njegovu pripremu nije potrebno mnogo mudrosti ni truda, a koristi njegove konzumacije su brojne.
Svježi sir dokazano snižava kolesterol i štiti koštanu masu te osigurava mnoštvo korisnih bakterija i mliječne kiseline koje štite probavni trakt od bolesti i razvoja patogenih bakterija i pomažu nam probaviti hranu. Osim toga, uvrštavanjem svježeg, nepasteriziranog sira u jelovnik povećava se količina vitamina B i C (koji se pojačano razvijaju tijekom fermentacije), mlijeko postaje lakše probavljivo jer se velika količina laktoze pretvara u mliječnu kiselinu.
Nepasterizirani domaći sir sadrži i laktazu, enzim koji nam pomaže razgraditi preostalu laktozu u probavnom traktu, a povećava se i enzimska aktivnost koja potiče probavu i jača imunitet, ali i poboljšava funkcije cijelog organizma. Svježi sir iz nepasteriziranog mlijeka izvrstan je i izvor probiotika iz prirodnog izvora (kojima ja svakako dajem prednost pred laboratorijskim inačicama).

Kako se priprema

Da bi ste pripremili nepasterizirani svježi sir kod kuće, najteži dio puta je pronaći kvalitetan izvor mlijeka. Raspitajte se kod prijatelja koji imaju rodbinu na selu ili kod kumice na placu i kupite mlijeko, po mogućnosti, od životinja koje su pasle i nisu bile hranjene smjesama s hormonskim pripravcima.
Dobro bi bilo ostaviti mlijeko 8 do 10 sati u hladnjaku da bi ste mogli obrati masnoću koja će se pod utjecajem hladnoće podići na površinu, a od koje se može napraviti domaći maslac (o tome u nekom od sljedećih članaka). Kada oberete mlijeko, dovoljno je ostaviti ga na sobnoj temperaturi dva-tri dana. Primijetit ćete da se mlijeko zgrušalo i da se počinje odvajati sirutka od skute.
Tada je dobro enzimima i probioticima dati malo podrške tako da mlijeko zagrijavate na najslabijoj vatri do 38℃ ili ga ostavite u dehidratoru na 40℃ barem tri sata. Pravu temperaturu prepoznat ćete tako da uronite prst: ako ne osjetite temperaturu tekućine, ako je ona gotovo jednaka kad temperatura vašeg prsta, znači da je savršena.
Svakako smjesu ne bi trebalo zagrijavati više od navedenih temperaturnih vrijednosti jer se u suprotnom uništavaju enzimi i probiotici te sir gubi na nutritivnu bogatstvu. Kad se skuta dovoljno stisnula, sadržaj prelijemo u cjedilo obloženo gazom ili drugim gusto tkanim materijalom i objesimo da se cijedi.
Sir možemo ostaviti da se cijedi koliko želimo. Naime, što se duže cijedi, postaje tvrđi pa će se moći i krasno rezati na kriške. Ovaj korak ovisi samo o tome volite li mekši ili tvrđi sir. Kad je sir ocijeđen, pohranite ga u posudu i držite u hladnjaku sve dok ne odlučite kako uživati u vlastitom uratku prepunom hranjivih sastojaka.