Vrtlarski radovi u siječnju

Siječanj može obilovati zimskim oborinama i temperaturama ispod ništice, no ipak za lijepa vremena oko postojećih biljaka i vrtnih elemenata uvijek možemo nešto raditi...

Lukovičaste biljke

Pregledajmo sve biljke koje smo zaštitili od hladnoće, a osobito one posađene u jesen jer nisu posve ukorijenjene jer se zbog smrzavanja mogu izdignuti iznad razine tla. Trebamo ih dobro utisnuti i potom provjeriti je li paučinasta folija, juta, slama i slično i dalje dobro štiti biljke.

Ako smo lukovičaste biljke posadili u posude (osobito glinene), nakon najave hladnoga vremena posude trebamo posložiti jednu do druge i zaštititi ih na neki od spomenutih načina. Možemo razmnožavati sobno bilje, osobito kaktuse i sukulente. I dalje možemo saditi lukovice sunovrata, tulipana i šafrana – bilo da nam cvatu u kući, bilo na otvorenome. U kući će nas razveseliti amarilisi i ljiljani.

Voćke

U primorskim predjelima uglavnom bez straha možemo orezivati voćke, vinovu lozu, drveće i grmove, no na kontinentu trebamo pratiti vremensku prognozu jer nakon orezivanja vrlo niske temperature mogu oštetiti biljno tkivo. Stoga je sigurnije pričekati drugu polovinu siječnja ili čak veljaču.

Od voćaka možemo orezati jabuke i kruške, ali trešnje, višnje, marelice i šljive najbolje je ne orezivati sve do ljeta. Tako im osiguravamo veću rodnost, ali i sprečavamo razvoj bolesti. Ima li snijega, stresimo ga s grančica voćaka, živica i grmova (osobito crnogorice) da se pod njegovom težinom ne bi savijale i pucale. Kada tlo nije zamrznuto, možemo saditi voćke, drveće, grmove i trajnice.

Od sjemena pod staklo ili u svijetlu, ali ne pretoplu prostoriju (od 15 do 20 °C) možemo sijati neke kultivare cvjetače, kelja, salate i gomoljastoga celera. Od povrća na otvorenome možemo ubirati poriluk, pastrnjak, salatu, endiviju, špinat, matovilac, kupusnjače…

Uzgoj gljiva

Pokušajmo uzgojiti gljive – može se kupiti već gotov micelij nasađen na prikladnu podlogu. U vrtu pregledavamo postojeće biljke (kao što su salata, endivija, luk, češnjak, razne kupusnjače…) te im uklonimo bolesne, požutjele i oštećene listove. Tako ćemo umanjiti širenje bolesti. Pregledajmo gomolje i lukovice cvijeća i povrća koje smo spremili prošle godine te ono što je istrunulo odmah odbacimo da se ostali dijelovi ne bi zarazili.  

Ako smo učinili sve što smo mogli, udobno se smjestimo i u očekivanju ljepšeg vremena učimo o vrtu, planiranju i biljkama te na vrijeme naručimo sjeme, sadnice i lukovice. Ne zaboravimo ptice kojima će kao hrana dobro doći raznovrsne sjemenke.

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Ostali članci