Vrtlarski radovi u listopadu

Listopad je mjesec koji može biti vrlo sunčan, topao i ugodan, ali nas isto tako može neugodno iznenaditi s mnogo kiše. To je i vrijeme pojave prvih mrazova, stoga bismo radi osjetljivijih biljaka redovito trebali pratiti vremensku prognozu. Ipak, osim raznovrsnih plodova, ima još mnogo i ukrasnog bilja u kojemu možemo uživati...

Osobito su lijepe sitnocvjetne krizanteme, zvjezdani i vrijesnjače. Ako vrijeme nije previše vlažno, listopadne vrste drveća i grmova priredit će nam pravi vatromet nezaboravnih jesenskih boja. Od radova u ovome mjesecu najvažnije su pripreme za zimsko mirovanje.

Prva polovina mjeseca povoljna je za sadnju lučica luka i češnjeva češnjaka te presadnica salate i radiča. U ovo vrijeme možemo posijati ponešto barice, gorušice, potočarke, repina, kres salate, maslačka… Želimo li raniju berbu, čak i tijekom zime najbolje je neke biljke posijati u zaštićeni prostor ili u tunel. Tako ćemo razmjerno brzo moći uživati u ranijoj berbi.

Što još možemo brati

U listopadu (ovisno o vremenskim uvjetima) možemo ubirati razne vrste povrća, kao što su blitva, špinat, cikla, celer korjenaš i bjelaš, mrkva, pastrnjak, peršin (lisnati i korjenasti), rotkva (primjerice, daikon i crna rotkva), rotkvica, endivija, salata, jam, batat, koromač, repa (obična bijela i švedska), bundeve, neke sorte poriluka…

Možda će biti još ponešto mahuna, graha i krumpira (ovisno o tome kada smo ih sijali ili sadili). Ubiremo i neke kultivare kupusnjača (brokula, kelj, kelj pupčar, korabica, kupus, lisnati kelj ili raštika…). One su otporne na hladnoću, a dobro je znati da nakon prvih mrazova većina postaje ukusnija jer izlaganjem niskim temperaturama gubi se gorčina te im okus postaje slatkast.

Potkraj mjeseca možemo početi iskopavati čičoke te bijeli i crni korijen. Ako nismo imali teškoća s bolestima i biljke su u dobrome stanju, u vrtu će nas razveseliti i pokoja rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica. Želimo li barem malo produljiti berbu, iznad tih biljaka koje vole toplinu možemo načiniti tunel pomoću plastične folije.

Kivi i kaki

Od voća ubiremo kasnije sorte grožđa, jabuka, krušaka, dunja i te neke stalnorađajuće jagode i maline. Zdravi plodovi dunja koje smo ubrali mogu dugo stajati i posve će dozrjeti u kući te će sve zamirisati. Kivi i kaki ubiremo iako su još tvrdi, prije mrazova. Stajanjem će plodovi vrlo brzo omekšati. Ostavimo li ih predugo na stabljikama, prilično je velika opasnost da će ih pojesti ptice.

Ako to još nismo učinili, za lijepa sunčana i suha vremena još možemo prikupljati, sušiti i spremati sjemenke različitih vrsta biljaka koje želimo posijati iduće godine. To se osobito odnosi na jednogodišnje cvijeće, plodovito povrće (rajčica, paprika, buća, bundeva, tikvica, krastavac…), ali i mnoge vrste drveća, voćaka, grmova i trajnica…

Kod posljednje skupine trebamo pripaziti na to da neke vrste sjemenki trebamo stratificirati – to znači da trebaju biti barem nekoliko tjedana na hladnoći da bi proklijale. Inače to možemo učiniti tako da ih spremimo u hladnjak ili zamrzivač, no kako dolaze hladni dani, bit će dovoljno da sjemenke posijemo u posude ili vrt. Hladnoća će učiniti svoje: stvorit će se uvjeti da sjemenka nikne kada u proljeće nastupi toplo vrijeme. To je zapravo posve prirodna stratifikacija koje sjemenke inače prolaze na svojim prirodnim staništima.

Sadnja drveća i cvijeća, prikupljanje bilja...

Za lijepa vremena, kada tlo nije previše mokro, a ne prijeti opasnost od mraza, povoljni su uvjeti za sadnju raznovrsnog drveća, grmova, ruža, voćaka, vinove loze i trajnica. U prvoj polovini mjeseca možemo posaditi dvogodišnje vrste (maćuhice, tratinčice, potočnice, šeboje…) te vrijesnjače (Calluna i Erica) tako da se prije razdoblja veće hladnoće ukorijene pa će lakše podnijeti zimu.

Možemo saditi i razno lukovičasto bilje (tulipani, sunovrati…), a vrste osjetljive na hladnoću (amarilisi, dalije, kane…) koje su ljeti krasile vrt iskopavamo te spremamo na zaštićeno i suho mjesto. Ako smo od proljeća na otvorenome držali sobno bilje, vrijeme je da ga premjestimo u zaštićen prostor jer mnogim vrstama temperature između 5 i 10 °C mogu naštetiti. Uz radove u vrtu, tijekom šetnje prirodom možemo prikupljati samoniklo bilje (trnjina, šipak, kesten, gljive…).

Irena Biličić

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Preporučujemo

Ostali članci