Uđite u vrt zdravlja

Ekološko voće i povrće koje raste bez mineralnih gnojiva i pesticida dostupno je svakom od nas. Tvrdi to vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić koja je na svojem primjeru pokazala da sočne i zdrave plodove može uzgajati svatko, bez obzira na to kakvo predznanje ima i kolikom zemljom raspolaže

Da se poznata TV vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić, koju imamo priliku svake nedjelje gledati u emisiji Plodovi zemlje, drži onoga što neumorno savjetuje, bilo je jasno pri našem prvom susretu. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu prvo mi je pružila jednu ruku za pozdrav, a potom drugu u kojoj je držala vrećicu organskih jabuka. Ravno iz njezina ekološkog vrta. Nisu bile ni velike ni pravilne, no tijekom cijelog razgovora odvlačile su mi pozornost svojim intenzivnim mirisom. To već dugo nisam osjetila kod jabuka. Neka stara, gotovo zaboravljena hrvatska sorta koju rijetko možete naći na tržnicama, a kamoli u trgovinama, u Kornelijinu vrtu je stara stanarka. Nju ne mame krupni, sjajni plodovi ako nisu prirodni stanovnici našeg podneblja. Umjesto toga, zanima je kako su sadili naši stari, kako su njihovi povrtnjaci uspijevali bez umjetnih gnojiva i pesticida. I umjesto teorije, to je odlučila ispitati u praksi. Kupila je komad zemlje 50-ak kilometara od Zagreba i ondje počela eksperimentirati s organskim, prirodnim uzgojem. Rezultat njezine znatiželje je knjiga Zeleni kvadrat koju je objavila u izdanju Profila, a u kojoj je objedinjeno njezino iskustvo pokusne vrtlarice.

Pokušaj i pogreška

„U knjizi iznosim svoja iskustva i eksperimente. Pišem ono što sam sama proživjela, uključujući i one segmente u kojima mislim da sam pogriješila. Smatram da drugi mogu učiti na mojim pogreškama. Iako sam agronom, ja sam gradsko dijete. Nisam odrasla uz biljke i zemlju, time sam se počela baviti iz znatiželje, interesa i ljubavi prema prirodi. Taj interes me natjerao da čitam, istražujem, eksperimentiram. Eksperimentiranje je jako važno jer je svaki vrt jedinstven, ima posebnu mikroklimu, drukčiju zemlju, drukčije uvjete. Ako ne pokušaš sam, nećeš doći do saznanja što je najbolje za taj vrt“, počinje svoju zanimljivu priču ova vrtlarica čija je knjiga prva literatura o organskom uzgoju na hrvatskome. Nije htjela, kaže, kopirati strance, već uzeti u obzir domaće uvjete i mogućnosti.

kornelija1Prirodna hrana

„Svjesna sam vremena u kojem živimo – mnogi ljudi možda bi se željeli baviti vrtlarstvom, ali nemaju sredstva ni vremena. Upravo sam te činjenice uzela u obzir. No istovremeno Hrvatska ima dosta zemlje i mnogi žive u kućama, što znači da imaju okućnice. One su ili uređene na klasičan način, dakle imaju travnjak i ukrasne biljke, ili su zapuštene. Umjesto toga, mogle bi biti povrtnjaci. Dovoljna je i sasvim mala površina, zato sam knjigu i nazvala Zeleni kvadrat. Ako je nešto korisno poput vrta, ne mora biti ružno, i to sam ovom knjigom htjela pokazati“, kaže Kornelija te spominje i drugu stranu ideje o vrtlarenju. Iako je ono mnogima blisko, neki ljudi to ne želi priznati. Kod nas se vrtlarenje još veže uz kućanice, uz žene koje nisu zaposlene i ambiciozne. No Kornelijina želja je da vrtlarstvo pretvori u svojevrsni životni stil. Trendovi u kulinarstvu se mijenjaju, svježa i prirodna hrana postaje sve traženija, kaže naša sugovornica, pa bi ih trebali pratiti trendovi u uzgoju voća i povrća. Kod nas nema rigoroznih kontrola pa ono što se deklarira kao prirodno i organsko često to nije. I sama Kornelija, unatoč obrazovanju i iskustvu, kaže da ne može sa sigurnošću prepoznati prirodno uzgojeno voće i povrće. No uvijek izbjegava ono koje je jednake veličine, oblika i boje jer to je siguran znak plantažnog uzgoja koji uključuje pesticide i druge otrove.

Ostali članci