Mindfulness: Meditacija kao psihoterapija

Tisućljećima korištena u duhovnoj praksi, meditacija je ušla u medicinu na velika vrata. Znanstvenici su dokazali da mindfulness štiti naše tjelesno i psihičko zdravlje, čak ublažava bolove, liječi depresiju i umanjuje anksioznost

Miran um osnova zdravlja

Meditacija je tisuć­ljećima bila glavni način za upozna­vanje uma i njegovo umirenje te dublje poniranje u sebe. Suvremena je znanost otkrila da miran um blagotvorno djeluje na cijelo tijelo i sveukupno zdravlje. Danas, međutim, živimo u okruženju koje iskušava granice našega uma i psihofizičkih mogućnosti, namećući nam sve više informacija koje moramo procesirati, ali i zahtjeva koji su posljedica naših unutarnjih psiholoških obrazaca.

Ne čudi, stoga, da sve češće naša psiha posustaje i slama se pod golemim teretom te nam to donosi niz psihosomatskih tegoba. Je li vrijeme da se vratimo meditaciji s početka ove priče? Moderni znanstvenici tvrde upravo to. Iako su na Istoku već tisućljećima poznate dobrobiti meditacijske prakse, zapadni um ne daje svoje povjerenje olako i zahtijeva dokaze.

Jednako učinkovita kao antidepresivi

Tri znanstvenika sa sveučilišta Oxford, Cambridge i Toronto, Mark Williams, John Teasdale i Zindel Segal, krenuli su u potragu za dokazima koji bi pokazali može li meditacija, kombinirana s drugim psihoterapijskim tehnikama, pomoći oboljelima od depresije. Kao bazu svog programa iskoristili su već dostupan program znanstvenika Jona Kabata Zinna, koji je prilagođenim programom tzv. mindfulness meditacije još od 80-ih godina prošloga stoljeća pomagao ljudima da se nose s posljedicama kroničnih bolesti, teških bolova i stresa.

Na toj platformi, tri su psihologa kreirala Mindfulness Based Cognitive Therapy (Kognitivnu terapiju baziranu na usredotočenoj svjesnosti), poznatiju pod kraticom MBCT, i iskušali je u kliničkim uvjetima. Iako je davno dokazano da kognitivno-bihevioralna terapija umanjuje, čak i uklanja simptome depresije, kliničkim psiholozima i psihoterapeutima koji su se bavili depresijom glavobolju je i dalje zadavala činjenica da se depresija kod mnogih osoba ponavlja te tako dugoročno narušava kvalitetu njihova života.

Testirajući svoj psihoterapijski model MBCT u kliničkim uvjetima, tri su znanstvenika otkrila kako on ne samo da ublažava simptome depresije, i to jednako učinkovito kao i antidepresivi, nego i upola smanjuje vjerojatnost da će se depresija vratiti. Daljnja istraživanja pokazala su da MBCT nije učinkovit samo kod depresije nego i kod niza drugih psihofizičkih tegoba, od anksioznosti do kroničnih bolova.

Usredotočena svjesnost

U ovoj vrsti terapije u fokusu je nepristrano promatranje vlastitih stanja, senzacija u tijelu, osjećaja i misli, bez pokušaja da ih mijenjamo, nego upravo suprotno – s trudom da ih istinski doživimo ma kakvi bili, s iskrenom sućuti za sve što proživljavamo. Upravo je to i definicija mindfulnessa, odnosno usredotočene svjesnosti, kako se ovaj pojam u nas prevodi.

MBCT nas jednostavnim vježbama, tj. vođenim meditacijama, uči procesu prihvaćanja, što za posljedicu ima alkemijsku promjenu načina na koji doživljavamo svoje tegobe. Kad se protiv njih – bile one anksioznost, depresija ili negativne misli – prestanemo boriti te im dopustimo punovažno mjesto u svom životu – one polako iščezavaju.

Mindfulness psihoterapija dostupna je i kod nas

Ova se vrsta terapije vrlo brzo proširila svijetom, a o njoj je napisan niz knjiga i priručnika koji su prevedeni i na naš jezik. Osim toga, psihoterapija utemeljena na mindfulnessu dostupna je i u nas, a provodi je psihologinja i psihoterapeutkinja Dragica Barbarić u svojoj psihoterapijskoj praksi KBT Opcija. Za ovu vrstu terapije Barbarić se educirala po programu Oxford Mindfulness Centrea.

Dragica Barbarić: Kako mi je mindfulness pomogao u poslu

„Mindfulness je klijentima teško općenito objasniti jer je riječ o duboko iskustvenom procesu koji je individualan, pa je tako i jedinstven za svakog pojedinca. Zato njegovu primjenu uvijek objašnjavam na konkretnom problemu koji klijent ima.

Primjerice, ako se klijent ne može riješiti određenih negativnih misli, stalno se brine, pretjerano analizira ili pak ima osjećaje s kojima se ne može nositi, a koji, pak, potiču negativne misli, zamolim ga da promotri gdje se sve te brige odvijaju. Često će klijent primijetiti da se to događa u glavi, obično u prošlosti ili budućnosti, i da te brige nisu uistinu odraz trenutne stvarnosti.

Potom ga pitam kako se osjeća zbog misli koje ima i obično će reći da se osjeća zabrinuto, tjeskobno, nelagodno ili uplašeno. Upravo ovaj začarani krug ljude drži u stanju kontinuiranog stresa. Alternativa tome je biti prisutan u sadašnjem trenutku, čemu nas uči mindfulness i na njemu bazirana terapija“, objašnjava Dragica Barbarić.

Bit nije kontrola uma

Iako se temelji na jednostavnim pravilima, naglašava psihoterapeutkinja, ovu vrstu meditacije nije jednostavno provoditi jer zahtijeva disciplinu. Usmjeravanje pozornosti, naime, nije nimalo lak zadatak. Um ima svoj život pa često odluta vežući se uz misli i emocije te se tako upetlja u razmišljanje.

Zadatak meditatora je da usmjerava svoju pozornost na ono što je zadano u vježbi – primjerice, na dah, zvukove, senzacije u tijelu ili pak na činjenicu da misli dolaze i prolaze, ali ih ne treba svojom pažnjom slijediti.

Kako se distancirati od svojih misli

To zahtijeva disciplinu i trud te često na početku izaziva iritaciju, čak i ljutnju zbog toga što ne uspijevamo kontrolirati svoj um. No to nam i nije zadaća – naša zadaća je svjedočiti o prirodi uma koji nas začas može odvesti u neku brigu te sućutno promatrati sva stanja koja nam se događaju. Kad um odluta – što će se neminovno događati – u vježbi ga je potrebno nježno i sućutno uvijek iznova vraćati na predmet promatranja.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Ostali članci