Imati više s manje: Kako biti bogat a imati malo

Često kupujemo i nakupljamo stvari jer želimo popuniti unutarnju prazninu. Ispunjenje, međutim, dolazi sasvim drugačijim putom. Otkrijte kako biti bogat, a imati malo

Težnja da svi imaju sve

Nacija smo potrošača, žudimo za onim što još nemamo, kupujemo impulzivno... Kupujemo kako bismo pratili trendove, održali društveni status, da trenutačno poboljšamo raspoloženje... No u toj potjeri za materijalnim ciljevima možemo biti nezasitni jer ono što kupujemo rijetko donosi ono za čime uistinu žudimo.

Od kada je, 1882. godine, osvanula prva električna reklama na njujorškom Times Squareu, marketinške kampanje svuda su oko nas. U novije vrijeme, rođenjem YouTube kanala, započela je era videooglašavanja, dok je Facebook uveo prvo oglašavanje zasnovano na socijalnom ponašanju korisnika. Marketinške su poruke toliko učinkovite da se rijetko kad propitujemo trebamo li nešto posjedovati. Živimo u društvu u kojem se potiče težnja da svi imaju sve.

Istraživanje portala Žena.hr, provedeno prije nekoliko godina, pokazalo je da oko 52 posto ispitanica najmanje jednom mjesečno ili češće kupuje impulzivno i bez promišljanja. Čak 70 posto ispitanica priznalo je da često ili povremeno kupuju proizvode koje su primijetile u reklamama, a jednak je postotak žena koje su navele da provode oko dva sata tjedno ili više u kupnji.

Pročistite dom i krenut će vam u životu

Nered i organizacijski problem

Poput magneta nas privlači gomilanje stvari, što u konačnici, kao što možemo vidjeti u reality emisijama, uzrokuje nered i organizacijski problem. Nagomilavanje stvari koje nemaju veliku ni materijalnu ni sentimentalnu vrijednost postaje težak  uteg. Još veći problem predstavlja naša nemogućnost odvajanja od njih.

Koliko starih cipela čuvate u zabačenim kutovima podruma? Koliko nepročitanih mailova imate u elektroničkom poštanskom sandučiću? Paralizirajuća neodlučnost da neki predmet zadržimo ili bacimo u američkom psihijatrijskom priručniku Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje svrstana je u mentalne poremećaje kojima često prethodi kakav traumatičan događaj.

Red u domu znači red u umu

Šoping terapija

Govoreći o tzv. šoping terapiji, psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov ističe da je kupnja relativno jednostavan način skretanja pažnje s problema koji nas muče i zamjena brzim osjećajem ugode i trenutnog zadovoljstva. Pojašnjava da problem nastaje kad kupujemo stvari da bismo se osjećali bolje ili sigurnije, kako bismo zaboravili na bol ili osjećaj neuspjeha, dokazali da vrijedimo ili se pokazali pred drugima. „Kupnja i nagomilavanje stvari niti rješava probleme, niti razvija osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja. Naprotiv, ako izmakne kontroli, doprinosi osjećaju krivnje i neuspjeha“, kaže Fraisman Čobanov.

James Wallman, prognozer trendova, u svojoj je knjizi Stuffocation još 2013. godine ukazao na našu pretjeranu vezanost uz stvari koje posjedujemo. Poziva nas da preispitamo prioritete te da više vrednujemo iskustva od materijalnih stvari. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Psychological Science pokazuje da iskustva i doživljaji čine ljude sretnijima od kupnje materijalnih stvari. Ekstrinzična traganja za novcem ili statusom u društvu povezuju se s manjom razinom sreće, a intrinzični ciljevi, poput osobnog razvoja ili ispunjavajućeg iskustva, puno se više isplate, navode stručnjaci.

Obitelj koja godinu dana nije kupovala

Nasreću, dio društva počeo je shvaćati da gomilanje materijalnog bogatstva ne donosi sreću. Neki su to na­učili na teži način, za vrijeme globalne financijske krize kad je mnogima smanjena kupovna moć. Drugi smanjuju potrošnju zabrinuti za ekološki otisak koji svojim rastrošnim življenjem ostavljaju na planetu. Treći, pak, teže minimalističkom načinu života.

Minimalizam - pokret koji se širi

Američka obitelj Dannemiller tijekom 2013. godine podvrgnula se jednogodišnjem eksperimentu života bez kupnje, a svoje su iskustvo opisali su u knjizi The Year without a Purchase: One Family’s Quest to Stop Shopping and Start Connecting. Povod za ovu pomalo drastičnu mjeru bio je stres, priznao je 43-godišnji Scott Dannemiller: „Stalno smo osjećali potrebu da moramo posjedovati više. Trebali smo veću kuću, novi auto, drugačiju odjeću – stalno smo bili preokupirani tom mišlju.“

Djeca nisu ni primijetila...

Kad ih je napetost zbog prekomjerne kupnje toliko preplavila, Scott i njegova supruga Gabby odlučili su da će godinu dana novac trošiti samo na esencijalno, uglavnom na hranu i higijenske potrepštine, te na iskustva koja mogu dijeliti s drugima. „Eksperiment je“, opisuje Scott, „bio 90 posto duhovni izazov, a 10 posto štednja novca.“ Iznenađujuće je da njihova djeca (od 7 i 9 godina) nisu ni primijetila eksperiment, već su roditelji bili ti koji su se susreli s većim izazovima.

Na početku se Scott osjećao uskraćenim pa je nedostatak kupnje kompenzirao hranom te je u dva mjeseca dobio tri kilograma. Gabby su, pak, mučili pozivi na vjenčanje i darovi za dječje rođendane. No, za sve su uspjeli pronaći rješenje koje nije tražilo novac. Godina bez kupnje članove obitelji dodatno je zbližila jer su se više fokusirali na doživljaje i iskustva.

„Naučili smo da kupnja materijalnih stvari nije loša, već značenje koje pridajemo tim stvarima. Na njima gradimo svoj identitet. Prema njima ocjenjujemo druge. Previše se brinemo ako nemamo dovoljno stvari“, zaključio je Scott Dannemiller. Da biste pojmili koliku moć stvari koje posjedujete imaju nad vama, zamislite da ih izgubite ili da ih morate pokloniti ili prodati. Zastrašujući osjećaji koji se javljaju pokazuju koliko smo ovisnički vezani uz svoje stvari.

Kako smanjiti kupnju?

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Preporučujemo

Ostali članci