Minerali: ljekovita svojstva

Kalcij za čvrste kosti i zdravu kožu

Svi znamo da je kalcij presudan za čvrste kosti i zdrave zube. Žene u starosti izgube i do 40 posto koštane mase pod utjecajem smanjenja razine spolnih hormona estrogena i testosterona. Stanice koje grade kosti nadziru desetak drugih hormona, od hormona štitne žlijezde do hormona rasta, inzulina i kortizona. S druge strane, kosti su najveće skladište minerala u organizmu – čuvaju 99 posto kalcija, 85 posto fosfata i 70 posto magnezija koji se po potrebi od tamo izlučuju. Eto zašto je važno kalcijem graditi čvrstu koštanu strukturu.

Istraživanja pokazuju da izgradnja kostiju u mladosti utječe na to kakve ćemo kosti imati u starosti. Na stvaranje koštane mase djeluje kretanje, pa ako je netko u djetinjstvu bio zaigran, aktivan, za razliku od onoga tko je djetinjstvo proveo pred televizorom, imat će u zrelijoj dobi čvršće kosti.

Međutim, uzimanje dodatnog kalcija nije dovoljno za povećanje gustoće kostiju – njemu treba dodati vitamine K, C i D koji djeluju kao žbuka. Povezuju gradivni materijal i „stabiliziraju“ kalcij. Visoka razina vitamina K, kojega ima u zelenoj salati, brokuli, kelju i kupusu, pomaže smanjenju izlučivanja kalcija, koji se onda više ugrađuje u kosti. S druge strane, niska razina vitamina K povećava rizik od prijeloma kostiju. Vitamin C podupire fleksibilnu, ali stabilnu koštanu strukturu, dok je bez vitamina D kalcij gotovo bezvrijedan jer se samostalno ne može iskoristiti.

No kalcij ne djeluje samo na kosti već smanjuje i osjetljivost na alergije, posebno one na sunce, jer učvršćuje stanične membrane pa one manje izlučuju histamin, tvar koja potiče alergije, uključujući i one peludne. Ioni kalcija također djeluju kao transmiteri u živčanom sustavu. Drugim riječima, imate li premalo kalcija u krvi, postajete živčani ili strašljivi, ili pak brzo planete. Stoga je adekvatna količina ovog minerala prijeko potrebna sportašima, poslovnim ljudima i svima koji su pod stresom. Najnovija istraživanja pokazuju da kalcij štiti od raka crijeva djelujući protiv rasta zloćudnih stanica u tom organu.

Magnezij protiv stresa i za energiju

Katkad napetost, stres i nemir nemaju psihosomatski uzrok – on može ležati u nestašici magnezija u organizmu! Unos magnezija u tom slučaju može djelovati brže od bilo koje vježbe opuštanja jer umiruje živčani sustav, baš suprotno kalciju koji ubrzava prijenos podražaja. Stoga, ovisno o mentalnom stanju, valja znati kojemu mineralu dati prednost. Pod utjecajem stresa i nervoze magnezij se pojačano izlučuje iz organizma. Istodobno, djelujući protiv stresa on čuva i srce, budući da stres podiže krvni tlak i može poremetiti srčani ritam.

Najnovija istraživanja pokazuju da srce iskorištava najviše magnezija i da dovoljna količina u svakodnevnoj prehrani može spriječiti srčane i moždane udare. Pokazalo se, naime, da magnezij lagano snižava krvni tlak opuštanjem stijenki krvnih žila. Iako s jedne strane umiruje, magnezij jača i daje snagu potičući rad mitohondrija koji u stanicama stvaraju energiju, čime otklanja umor, ukočenost mišića, pa čak i glavobolje i migrene. Prije desetak godina dokazano je da ljudi koji pate od migrena imaju premalu količinu magnezija u stanicama.

Visoke doze magnezija mogu upola smanjiti učestalost migrene, pokazalo je čak pet istraživanja. Taj moćni mineral štiti i od dijabetesa jer je presudan za prijenos šećera i djelovanje inzulina. Što je više magnezija u stanicama, šećer lakše u njih ulazi. Budući da živimo u regiji s tvrđom vodom, imamo sreće. Poznato je da je tvrda voda bogata magnezijem, a učestalost moždanih i srčanih udara manja je kod ljudi koji piju takvu vodu.