Pokrenite um da biste pokrenuli tijelo: Kako početi i nastaviti vježbati

Probudite i ojačajte u sebi radost kretanja i vježbanja. U tome nisu toliko presudni mišići koliko vaša psiha. Stoga, upoznajte svoj um i otkrijte što ga pokreće

Probudite dragocjene resurse

Potreba za kretanjem postoji u svakom od nas, možda potisnuta, skrivena ili uspavana, no negdje čuči i mi je možemo ponovo pronaći i aktivirati. Ako je ova rečenica u vama izazvala sumnju, prisjetite se sebe dok ste bili dijete. Ako vas nije spriječila neka vanjska sila, sigurno ste trčali, penjali se, provlačili, utrkivali, spontano i radosno istražujući svijet pokreta i tijela.

Zar doista mislite da je sve to izgubljeno u nepovrat? Dobra je vijest – zasigurno nije, no poželite li u sebi probuditi te dragocjene resurse, vjerojatno ćete najprije trebati ojačati neke psihičke „mišiće“, koji će vam u konačnici omogućiti da živite zdravije i budete vitalni bez obzira na dob.

Pozitivni učinci vježbanja

Pozitivno djelovanje redovitog vjež­­­­­­­­­­­­­banja na tjelesno i psihičko zdravlje opće je poznato. Brojna istraživanja dokazala su da redovita tjelesna aktivnost pridonosi boljem mentalnom zdravlju, umanjuje anksioznost i depresiju, a jača pozitivno raspoloženje. Ta je korelacija naj­izraženija kod žena iznad 40. godine, a zanimljivo je da nije povezana sa zdravljem i socio-ekonomskim statusom.

Većina će potvrditi da su itekako svjesni važnosti kretanja za zdravlje te da je zdravlje naše najveće blago, no izgleda kako je, unatoč svim spoznajama, preveliko iskušenje zavaliti se u naslonjač i grickati pred televizorom.

Većina nas također je svjesna da se, kad se napokon odlučimo kretati i vježbati, osjećamo dobro. Naš mozak luči endorfine, prirodne opijate koji nas čine dobro raspoloženima i poletnima. Kako onda shvatiti čovjekovu „logiku“ koju bismo mogli opisati riječima: Svi znaju što je za njih dobro, a to ne čine, i svi također znaju što za njih nije dobro, a čine uglavnom to!

žena, joga, vježbaPisati članak o vježbanju i kretanju navodeći samo suhoparne teorijske postavke i tumačenja samo po sebi je kontradikcija, stoga vas u ovom članku pozivamo na aktivno čitanje kako biste do završnih rečenica malo izvježbali svoje psihičke „mišiće“ i možda stvorili plan kako sebe i svoj život obogatiti s više pokreta i poleta.

Lijenost nam je u drevnim genima

Počnimo od mikrorazine naših stanica i vratimo se nekoliko stotina tisuća godina unatrag. Zakoni džungle bili su neumoljivi, surovi, nije bilo lako uhvatiti plijen. A kad bi se našim davnim precima ipak posrećilo i napokon se dosita najeli, bilo je najpametnije nakon gozbe što dulje mirovati kako bi tijelo moglo iskoristiti maksimum dragocjenih hranjivih sastojaka.

Ti pojedinci koji su uspijevali pribaviti najviše hrane i ne potrošiti više energije nego što je bilo nužno bili su, evolucijski gledano, pobjednici, oni čiji su se geni prenosili dalje, a ostali su brzo postali plijenom divljih zvijeri.

Naslijeđeni geni i dalje imaju utjecaj, danas neželjen: jedi što više i onda se odmaraj! Ne vjerujete? Prelistajmo samo razne časopise i vidjet ćemo da se u gotovo svakom broju pojavljuju nove dijete i nude novi oblici vježbanja – bilo da je riječ o aerobiku, stretchingu, jogi, zumbi… lista je beskonačna – obećavajući primamljive efekte koje nam dočaravaju nasmijana lica vitkih ljudi. No naši lijeni geni ostaju posve nezainteresirani.

Na sreću, suvremena znanost, posebice epigenetika, dokazuje da na naše ponašanje u velikoj mjeri utječu naši stavovi i uvjerenja, sve do genske razine, pa ne bi smjelo biti preteško psihički izaći iz prasvijeta džungle i poništiti neželjene utjecaje, oblikovanjem i osnaživanjem pozitivnih stavova i uvjerenja koji će podržavati našu namjeru da živimo u pokretu.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Preporučujemo

Ostali članci