Osmijeh - najbolja proljetna odluka

Zimi je uskoro kraj i kalendarski, dani su sve dulji, svjetliji, topliji… Ne prepuštajte se proljetnom umoru. Ako i osjetite da vas hvata, nasmijte mu se u lice! Znanstveno je dokazano da je smijeh iznimno dobar za zdravlje

Bio je siv i maglovit dan, bez sunca, uobičajen za zimu u gradu. Vozila sam se autobusom u kojem svaki dan promatram lica putnika i čine mi se jednako sivima kao i dani, osjećam da me većina ne primjećuje, rijetko kada naiđem na nekoga tko je ovdje i sada, u autobusu, drugi su tko zna gdje: plaćaju kredite, traže posao, polažu ispite, pripremaju prezentacije.

Većina ih je toliko zamišljena da se mršte, neki čak i miču usnama. No toga dana ni ja nisam bila u autobusu. Putem sam se dopisivala mobitelom s kolegom, podjednako sklonim izvrtanju crnila na smijeh. Bila sam svjesna da se osmjehujem. U jednom trenutku nova poruka nasmijala me na sav glas. Podignula sam pogled s mobitela i susrela poglede suputnika. Odjednom su gotovo svi bili ovdje i sada, gledali su me prijekorno i čudili se. „Zašto se ljudi ne smiju?“ napisala sam kolegi i opisala epizodu. „Istraži“, odgovorio mi je.

Smijehom do zdravlja

Dr. William Fry sa Sveučilišta Stanford znanstvenu je karijeru posvetio istraživanju dobrobiti smijeha. Među ostalim je zaključio i kako samo 20 sekundi intenzivnog smijeha u tijelu i mozgu proizvodi učinak jednak trominutnom vježbanju aerobika: poboljšava cirkulaciju, povećava otkucaje srca, a osim što pokreće gotovo svih stotinu mišića na licu, pokreće i rad mišića prsišta, abdomena, ramena, vratnih te mišića glave. Mozak pak tijekom smijanja pojačano luči dopamin, endorfin („prirodni analgetik“) te serotonin, već poznati hormon sreće, zbog čega se nakon smijanja osjećamo opuštenije.

Prema Fryu, smijanje smanjuje opću napetost i oslobađa nas stresa i bijesa pa smanjuje mogućnost infarkta, a time što poboljšava cirkulaciju, i najčešće uzroke moždane kapi. U najnovijim istraživanjima Fry je došao i do otkrića da često smijanje umanjuje mogućnost obolijevanja od raka jer smanjuje loše raspoloženje, potištenost i druge psihosomatske uzročnike smanjenja imuniteta, ali – što je važnije – pomaže osobama koje već boluju od raka da se brže oporave.

Njegovo otkriće potvrdili su i znanstvenici s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije u velikom istraživanju (54.000 Norvežana, tijekom 7 godina) gdje se ispitanike oboljele od određenih bolesti među ostalim pitalo kakav im je smisao za humor. U podskupini od 2015 osoba oboljelih od raka 70 posto onih koji su svoj smisao za humor ocijenili visokim pobijedilo je bolest ili produljilo životni vijek.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Preporučujemo

Ostali članci