Skandinavska vs. mediteranska prehrana

Možda se čini da se ove dvije vrste jelovnika ne mogu usporediti, no imaju više sličnosti nego što biste mogli pomisliti. Na svojim putovanjima sjeverom Europe naša je kolumnistica otkrila da su svježi i sezonski plodovi prirode važan dio gastronomije

Dunja Gulin autorica je nekoliko kuharica sa zdravim receptima

Dunja Gulin autorica je nekoliko kuharica sa zdravim receptima

Mesne okruglice i pire iz Ikee

Posljednjih nekoliko godina imala sam priliku više puta boraviti i kuhati u sjevernim dijelovima Europe, što mi je pružilo mogućnost da malo istražim tamošnje prehrambene navike. Budući da sam odrasla u Istri, vrlo mi je zanimljivo usporediti našu, mediteransku prehranu sa skandinavskom jer mi se čini da su u svojoj srži puno slične iako na prvi pogled izgleda kako Skandinavci i Mediteranci jedu potpuno drugačije.

Uvriježeno je opće mišljenje da Nordijci jedu puno mliječnih proizvoda, dimljene ribe i mesa te malo voća i povrća. Ako nikada niste detaljnije proučavali nordijsku prehranu, vjerojatno vam na pamet padaju mesne okruglice i pire krumpir koji se poslužuju u restoranu u Ikei. No, stvarnost baš i nije takva, barem ne u 21. stoljeću.

Puno više sličnosti nego što mislimo

U svijetu kulinarstva 2004. godine pojavila se Nova nordijska prehrana (The New Nordic Diet) koju su zajedno kreirali chefovi i stručnjaci za hranu iz svih pet nordijskih zemalja (Danske, Švedske, Norveške, Finske i Islanda) kako bi definirali novu nordijsku kuhinju koja bi bila zdravija od dotadašnje, tradicionalne. Istaknuli su važnost sezonskih i lokalnih namirnica dostupnih svima vodeći brigu o održivosti i što manjem stvaranju otpada.

danskaSličnosti i razlike. Nova nordijska prehrana bogata je namirnicama biljnog podrijetla (s udjelom divljeg bilja poput koprive, divljeg češnjaka i gljiva), s puno korjenastog povrća, kupusa i drugih krstašica, zelenog lisnatog povrća, voća (jabuka, krušaka i bobičastog voća), cjelovitih žitarica (prednjače raž, ječam i zob) i mahunarki (grah, grašak).

Riba također ima svoje mjesto u skandinavskoj prehrani (osim poznatog lososa, tu su i haringa i skuša), a povremeno je uključena i divljač (npr. meso losa i soba koje nema puno masti). Mliječni proizvodi zastupljeni su u maloj količini, i to najčešće u fermentiranom obliku (sir i kiselo mlijeko). Važni su i svježi začini: kopar, vlasac, koromač, timijan i peršin.

Ako malo bolje pogledamo, nova nordijska i mediteranska prehrana su, u svom čistom i izvornom obliku, poprilično slične:

  • puno lokalnog i sezonskog povrća, voća i drugih namirnica biljnog podrijetla
  • povremeno konzumiranje svježe ribe
  • korištenje lokalnih cjelovitih žitarica u jelima i kruhovima
  • smanjen unos crvenog mesa i mliječnih proizvoda
  • izbjegavanje rafiniranih žitarica, proizvoda s dodanim šećerom, masnog crvenog mesa i prerađene hrane općenito.

Svježe voće koje sami beru

Razlike su, naravno, u odabiru namirnica s obzirom na klimu i podneblje – umjesto maslinova ulja u Skandinaviji se često koristi ulje uljane repice, rajčica i drugo mediteransko povrće nisu toliko zastupljeni, ali se zato jede puno mrkve, cikle, pastrnjaka i kupusa. Sve je to rezultat stavljanja težišta na lokalne i sezonske namirnice i brige o održivosti (da hrana ne dolazi iz dalekih krajeva).

Berba bobičastog voća. Za Skandinavce je tipično da jedu puno bobičastog voća (borovnice, brusnice, nordijske kupine, jagode), a nije neuobičajeno da cijela obitelj više puta tijekom ljetnih mjeseci posjeti obližnje farme i sudjeluje u berbi bobičastog voća. Nakon berbe voće izvažu, plate, odnesu kući i jedu svježe, zamrzavaju i od njega prave pekmeze i umake koje koriste tijekom cijele godine.

Posebna pažnja kruhu

Za razliku od tipičnih zapadnjačkih proizvoda, mnogi proizvodi na policama njihovih trgovina, čak i oni prerađeni, imaju manje aditiva i šećera, a posebna pažnja pridaje se kvalitetnom kruhu! Ako se nađete u nekoj od skandinavskih zemalja, primijetit ćete da je izbor punozrnatih kruhova na bazi raži i zobi puno veći od ponude bijelog kruha, dok je u ostatku Europe, a pogotovo u Hrvatskoj, obrnuto.

Zaključak usporedbe ovih dvaju stilova prehrane nameće se sam od sebe: zdravo možemo jesti gdje god živimo koristeći lokalne i sezonske cjelovite namirnice, primarno biljnog podrijetla, uz manju zastupljenost namirnica životinjskog podrijetla, kao i potpuno izbjegavajući prerađenu, industrijsku hranu.

Za jednog je Nordijca neodrživo hraniti se isključivo plodovima Mediterana (iako je, zbog globalizacije, to čak i moguće), kao što ne bi imalo smisla da ljudi koji žive na mediteranskom podneblju izbjegavaju srdelu u korist lososa!

Dunja Gulin

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Preporučujemo

Ostali članci