Kako jesti zdravo, a ekonomično

Zdrava prehrana ne mora biti skupa! Štoviše, zdravija, cjelovita varijanta obroka nerijetko je i jeftinija od konvencionalne, prerađene hrane. Odabirom prehrambeno vrijednih namirnica, kao što su mahunarke, žitarice te lokalno uzgojeno voće i povrće, zdravo ćemo se hraniti te podići kvalitetu života i ostati u okvirima novčanih mogućnosti

Zdrava hrana nije skupa

Kad prvi put s nekim razgovaram o prehrani i dotaknemo temu zdrave prehrane, najčešće je prvi sugovornikov komentar kako je zdrava prehrana skupa. Velik broj ljudi dijeli to mišljenje ne uzimajući u obzir da kvalitetna prehrana ne znači nužno konzumiranje danas popularne „superhrane“ kojoj su cijene astronomske, kao ni uporabu egzotičnih namirnica iz dalekih krajeva, puno skupljih od naših lokalnih namirnica.

Prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata iz 2012. godine (nažalost, to je zadnja godina o kojoj podaci postoje), prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj raspolagala je sa 7830 kn prihoda mjesečno, od kojih se prosječno 40 posto, tj. 3132 kn trošilo na hranu. U uobičajenoj prehrani većine ljudi sve je više prerađene hrane, kupuju se instant-juhe i jela, zamrznuti obroci, gotovi sendviči, slatkiši i gazirana pića – a te namirnice ne samo što loše utječu na zdravlje nego su i skupe te su dugoročno teret za male obiteljske budžete, a štete i okolišu.

Cjelovita prehrana kojom želimo poboljšati kvalitetu života, ali i pokušati ostati u okvirima novčanih mogućnosti prosječne hrvatske obitelji, sastojala bi se od nama dobro poznatih domaćih namirnica koje su cijenom prihvatljive, a prehrambeno kvalitetne, vrlo hranjive i ukusne. Tu prije svega mislim na mahunarke, žitarice, ribu te lokalno uzgojeno voće i povrće. Što to znači u svakodnevnom životu želim vam demonstrirati pomoću brojki, koje će nam puno točnije pokazati pravo stanje stvari.

Doručak

Krenimo s doručkom – velik broj ljudi na putu prema poslu svoj doručak kupuje u trgovini ili pekarnici. Cijena običnog bijelog peciva niske hranjive vrijednosti iznosi oko 3 kn, no većina će se ipak odlučiti za nešto okusom zanimljivije, poput krafne (4 - 5 kn, no je li jedna dovoljna?), štrudle (7 - 9 kn) ili pizzete (10 kn). U usporedbi s time, pojest ćemo puno zdraviji doručak ako skuhamo 50 g zobenih pahuljica iz ekološkog uzgoja (cijena 20 kn/kg, tj. samo 1 kn po porciji!) te tome pridodamo jednu bananu (11 kn/kg ili 1,60 kn po banani) i šaku oraha (70 kn/kg, tj. 1,40 kn za 20 g).

Dakle, hranjiv doručak blagotvoran za probavu pripremljen kod kuće stajat će nas samo 4 kn i dugoročno podržati zdravlje i stabilnu razinu energije tijekom dana. Za razliku od toga, pekarski proizvodi su skuplji i u njihovoj se proizvodnji koriste mnogobrojni aditivi, pojačivači okusa, šećeri, kvasac i velika količina soli, koji svi redom štete zdravlju.

Ručak

Što je s ručkom? Za jednu vrećicu uobičajene instant-juhe koja daje tri porcije morate izdvojiti oko 7 kn, tj. oko 2,50 kn po tanjuru juhe. Takve juhe, osim drugih aditiva, sadrže i aditiv E-621 (natrijev glutamat) koji je u svijetu već zabranjeno dodavati u dječju hranu i uzrokuje neku vrstu ovisnosti. Nasuprot tome, bio kocka od povrća bez dodanog kvasca i štetnih aditiva stoji 1,50 kn/kom. i dovoljna je za tri porcije juhe u koju možemo dodati još jednu mrkvu (10 kn/kg, oko 0,70 kn po mrkvi) te ćemo za cijenu od 2,20 kn dobiti tri porcije juhe, a ne jednu! Opet nam je zdravija opcija jeftinija!

Dio glavnog obroka u danu su i bjelančevine. Usporedimo cijene mesa, ribe i mahunarki. Svježe meso relativno niske kvalitete stoji otprilike 50 kn/kg, a npr. svježa srdela, namirnica kvalitete neosporno bolje od mesa, stoji upola manje, oko 20 kn/kg. Također, kao zamjenu za meso i ribu nekoliko puta tjedno možemo pripremiti naše domaće mahunarke (grah, slanutak, leću) koje nas hrane jednako kvalitetnim bjelančevinama, ali i mnogim drugim hranjivim sastojcima u svom izvornom obliku, a cijena im je od 30 do 40 kuna po kilogramu. Uzmemo li u obzir da je za jedan obrok za 4 osobe dovoljno 300 g mahunarki (što će nas stajati 7,50 - 10 kn), to znači da pripremanjem mahunarki pridonosimo zdravlju cijele obitelji i u isto vrijeme štedimo!

Riža koja se kuha s vrećicom?!

Sastavni dio glavnog obroka najčešće je i neki izvor ugljikohidrata, kao što su riža, krumpir ili tjestenina. Cijena rafinirane bijele riže i kvalitetne integralne riže iz organskog uzgoja poprilično se razlikuju, no u ovom je slučaju jako važno za zdravlje izabrati kvalitetniju opciju.

Kilogram bijele riže – visokoprerađene, oljuštene i polirane –  čime gubi vrijedne nutrijente te u njoj praktički ostaje samo škrob – stoji 10 kn, a kilogram cjelovite riže prepune hranjivih tvari i vlakana stoji 25 kn. No, budući da je integralna riža puno zasitnija od bijele, u obroku ćemo pojesti manju količinu i time donekle umanjiti razliku u cijeni.

Valja imati na umu i da se svaka kuna uložena u cjelovitu žitaricu višestruko isplati jer osigurava kvalitetnu probavu i stabilniju razinu šećera u krvi. Svakako pazite što kupujete jer se u posljednje vrijeme na tržištu nude pakiranja polukuhane integralne riže podijeljene u porcije, a ta se riža, prema uputama na pakiranju, kuha bez uklanjanja plastične vrećice!

Šokira me taj način pripreme i smatram da je to izuzetno štetno. A dodatno me šokira i cijena takve riže od 23 kn/500 g, što znači da kilogram te prerađene i osiromašene riže stoji dvostruko više od kilograma visokovrijedne integralne riže iz organskog uzgoja.

Integralne žitarice

Cijena integralne tjestenine iz organskog uzgoja i obične, bijele tjestenine od konvencionalno uzgojene pšenice ne razlikuju se previše – 500 g obične bijele tjestenine niske hranjive vrijednosti stoji oko 7 kn, a ista količina integralne tjestenine iz organskog uzgoja stoji 9,90 kn.

Za integralnu tjesteninu vrijedi isto pravilo kao i za integralnu rižu: zbog vlakana i nutrijenata, ta je tjestenina zasitnija od bijele tjestenine. Znači da konzumiranjem integralne tjestenine organizmu osiguravamo više hranjivih sastojaka i vlakana, a ne trošimo ništa više novca.

Cjelovite namirnice

Trebamo razlikovati dvije skupine suprotnosti: cjelovite i rafinirane proizvode te namirnice iz organskog i konvencionalnog uzgoja. Cjelovita namirnica je izvorna, onakva kakvu nam je priroda daje, bez ikakve ili uz minimalnu preradu. Takve namirnice nose jaku energiju i kvalitetom su superiorne prerađenim proizvodima.

Takve su suprotnosti, primjerice, suhi grah i grah iz limenke ili integralna riža i bijela riža. Cjelovite namirnice, pak, mogu biti iz konvencionalnog i organskog uzgoja. Najbolje je za ljudsko zdravlje hraniti se cjelovitim namirnicama iz organskog uzgoja. No ako si to trenutačno ne možete priuštiti, birajte cjelovite namirnice, bez obzira na način njihova uzgoja.

Želja za poboljšanjem

Nažalost, sve je češći slučaj da se prehrana sastoji od rafiniranih proizvoda iz konvencionalnog uzgoja, što uzrokuje sve više zdravstvenih problema i pojavu pretilosti, pogotovo u djece. Svaki početak u bilo čemu, pa tako i u upoznavanju sa zdravijom prehranom, zahtijeva barem malo edukacije, vremena i nabavu nekih namirnica koje do tada nismo upotrebljavali.

Većina namirnica, pogotovo suhih, ima dugi rok trajanja pa nema bojazni da će se pokvariti. Želja za poboljšanjem kvalitete života vas i vaše obitelji ono je što bi vas trebalo motivirati da počnete upoznavati prirodnu prehranu, a usporedbom cijena pokazala sam da zdrava prehrana zaista ne mora biti i skuplja.

Dunja Gulin

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Preporučujemo

Ostali članci