Jeste li i vi superkušač?

Superkušači su vrlo osjetljivi na okuse i osjete ih i onda kad prosječne osobe ne mogu naći ni traga bilo kakvom okusu. Zato će superkušač vjerojatno izbjegavati pretjerano začinjenu hranu, ali se zna igrati s jelovnikom bolje nego itko drugi. Otkrijte pripadate li ovoj skupini...

Dunja Gulin stručnjakinja je za zdravu prehranu i superkušač

Dunja Gulin stručnjakinja je za zdravu prehranu i superkušač

Tata i ja papirić smo odmah ispljunuli

Prije nekoliko godina imala sam priliku sudjelovati na konferenciji Nobel na sveučilištu Gustavus Adolphus u Minnesoti. Tada sam se prvi put susrela s pojmom supertaster (slobodni prijevod tog termina na hrvatski jezik bio bi: superkušač) na predavanju eksperimentalne psihologinje Linde Bartoshuk sa sveučilišta Yale, koja je ovaj termin i smislila.

Moj suprug, moj otac i ja sudjelovali smo u eksperimentu u kojem je dr. Bartoshuk svakom sudioniku dala mali komad papira premazan tvari PTU (propylthiouracil). Dobili smo uputu da papirić stavimo na jezik i nakon jedne, dvije minute ispunimo upitnik o svojem doživljaju okusa.

Moj otac i ja papirić smo u istom trenu kad nam je dotaknuo jezik ispljunuli, jer nam je imao nepodnošljivo gorak okus, dok je moj suprug taj isti papirić žvakao nekoliko minuta i nije okusio ništa! Nismo tada shvaćali što to točno znači, no na predavanju koje je uslijedilo saznali smo sve o superkušačima i tematika se pokazala zaista zanimljivom.

Superkušači tek 25 posto populacije

Kao što su neki od nas rođeni plavih, a neki smeđih očiju, kovrčave ili ravne kose, jednako tako neki od nas imaju više okusnih pupoljaka na jeziku od drugih pa se, prema tom kriteriju, svi ljudi mogu podijeliti na superkušače (oko 25 posto populacije), osrednje kušače (50 posto populacije) i nekušače (25 posto populacije).

Jezik superkušača pretrpan je okus­nim pupoljcima (čak do 1100 pupoljaka po četvornom centimetru), a nekušač može imati samo 11 pupoljaka na istoj površini jezika. Tolika gustoća pupoljaka u superkušača znači puno veću osjetljivost, ne samo na okuse nego i na bol, temperaturu i dodir.

Ove razlike u okusnoj osjetljivosti unutar populacije znatno utječu na podnošenje određene hrane, posebice za superkušače za koje je mnogo vjerojatnije da će izbjegavati pretjerano gorku, ljutu, slatku i masnu hranu jer sve okuse doživljavaju mnogo intenzivnije od osrednjih kušača i nekušača. No, što to znači u svakodnevnom životu?

Averzija prema alkoholnim pićima

Ako ste superkušač, poput mene i mog tate (a vjerojatno i jednog dijela moje obitelji, jer je gustoća okusnih pupoljaka nasljedna i ovisi o prisutnosti/odsutnosti jednog određenog gena), okus kave bit će vam izrazito gorak pa u kavi nećete toliko uživati, a možda je nećete uopće ni piti!

Isto vrijedi i za alkohol: u jednom istraživanju znanstvenici su uspoređivali godišnji unos alkohola s gustoćom okusnih pupoljaka na jeziku i osjetljivosti na PTU supstanciju u skupini zdravih odraslih ljudi. Ustanovili su da superkušači piju najmanje alkohola i imaju urođenu averziju prema alkoholnim pićima (u čemu sam se ja odmah prepoznala!), a najveću godišnju količinu alkohola piju nekušači, koji bi genski mogli biti predodređeni da ih alkohol najviše privlači.

Maksimalni dozvoljen broj znakova za preuzimanje je 600, uz obavezan link na sensaklub.hr

Ostali članci